U organizaciji Zajednice povratnika hrvatskoga Podunavlja u Nadbiskupskom Vikarijatu u Osijeku tematskom tribinom obilježena je 30. godišnjica početka blokade međunarodnih zaštitnih vojnih snaga UN-a (UNPROFOR).
Prognanici su blokadom izmjenili odluku Vijeća sigurnosti UN-a, mandat UNPROFOR-a i skratili rat u Hrvatskoj
Prognanička blokada UNPROFOR-a započela je 1. srpnja 1994. godine na kontrolnim točkama na Biljskoj cesti i Nemetinu, a potom se proširila i na sve službene i neslužbene kontrolne točke između okupiranih i slobodnog dijela Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.
“Blokada koju su proveli hrvatski prognanici nad takozvanim zaštitnim vojnim snagama Ujedinjenih naroda, koje su kontrolirale okupirane dijelove Hrvatske u kojima je početkom devedesetih proveden potpuni etnički progon Hrvata i niz drugih najtežih zločina, spada među najvrijednije humanitarne akcije u ratu u Hrvatskoj i Europi u dvadesetom stoljeću” – rekao je Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije i tajnik Zajednice povratnika hrvatskog Podunavlja.
Dodao je kako je cilj tribine podsjetiti javnost na taj događaj te potaknuti daljnja istraživanja radi znanstveno utemeljenog zaključka o tome koliko su prognanici svojom blokadom i svojim zahtjevima utjecali na odluke Vijeća sigurnosti UN-a o daljem djelovanju i promjeni mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj, osobito tijekom 1995. godine i provedbi misija UNCRO i UNTAES.
“Hrvatska je tada bila u ratu s oko 1/4 teritorija pod okupacijom srpskih snaga” – pojasnio je Pek.
U okviru tribine, uvodno su prikazana televizijska izvješća o blokadama diljem Hrvatske, a potom je dr. sc. Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja za znanstveno istraživačku djelatnost Instituta Ivo Pilar održao je predavanje o demografskoj i prognaničkoj slici toga vremena.
Dr. sc. Ana Holjevac Tuković iz Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata održala predavanje o stanju u RH i hrvatskom Podunavlju prije i nakon blokade; a potom je putem video poveznice iz Zagreba govorio prof. dr. sc. Ivica Kostović, tadašnji potpredsjednik Vlade RH o odnosima Vlade RH i Zajednice prognanika.
Sudionici akcije blokade Nada Arbanas, tadašnja pročelnica Regionalnog ureda za prognanike i izbjeglice u Osijeku, Štefica Krstić iz Sarvaša Sarvaš i Radoslav Bobanović iz Polače svjedočili su o iniciranju, organizaciji i tijeku blokade.
Zajednica prognanika je premrežila cijelu Hrvatsku i sve dijelove Hrvatske izložene ratnim aktivnostima digla na noge
Branimir Glavaš
Održavanje tribine o povijesnoj blokadi međunarodnih vojnih snaga na memorijalnoj i znanstvenoj razini pohvalio je ratni zapovjednik obrane grada Osijeka i prvi župan Osječko-baranjske županije u vrijeme blokade general Branimir Glavaš i naglasio kako ovu povijesnu istinu trebaju čuti mlade generacije i da valjda neće proći 30 godina do održavanje iduće. Posebno je istaknuo “Zajednica prognanika je premrežila cijelu Hrvatsku, dakle sve one dijelove Hrvatske izložene ratnim aktivnostima digla na noge i dali ste u istinu značajan doprinos. Dakle, još jednom hvala na tim ratnim vremenima, na doprinosu tih devedesetih, početkom devedesetih godina ali i na ovoj tribini koja nas je okupila ovdje i podsjetila na i teška, ali i slavna vremena prije trideset godina”.
Tribinu je zaključio prof. dr. sc. Ante Nazor ravnatelj Hrvatsko memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata govoreći o akciji Zajednice prognanika – blokada UNPROFOR-a te mogućnostima znanstvenog istraživanja toga događaja.
Uz tribinu u holu Vikarijata postavljena je reprezentativna izložba Branka Peka “Pravo na dom” koja obuhvaća sedam tematskih cjelina: 1. Velikosrpska agresija 2. Progonstvo, 3. Uloga UN u ratu u Hrvatskoj, 4. Obnova, 5. Povratak, 6. Ratne štete i 7. Razminiranje.
