Tridesetak godina od kada su tijekom rata postavljena, minska polja na području Osječko-baranjske županije još uvijek prijete. Ali ne zadugo, ukoliko je suditi prema riječima Dubravka Krušarovskog iz MUP Ravnateljstva Civilne zaštite Hrvatskog centra za razminiranje.
Još od prestanka ratnih operacija na ovom prostoru, koje je mirno reintegrirano, radi se na uklanjanju opasnosti koje su prijetile stradavanjima. Godinama unazad smo slušali odjeke eksplozija koje ovaj puta nisu bile posljedica granatiranja nego detoniranja pronađenih zaostalih misnko-eksplozivnih sredstava koje su uništavane na terenu u fugasama.
6511 protupješačkih i protuoklopnih mina izvađeno u 14 mjeseci s 25,3 kvadratna kilometra
Dubravko Krušarovski
Na to su utrošena ogromna financijska sredstva što s nacionalne razine, županijske, donacijama, plaćale su i državne tvrtke kako bi mogle pristupiti svojoj infrastrukturi i održavati ju, posebice na područjima uz nekadašnje ratne crte razdvajanja gdje su, primjerice dalekovodi bili uništeni i trebalo je sve popravljati, a bilo je životno nesigurno uopće prići do stupova.
Nakon što je nedavno od mina očišćeno 25,3 kilometra kvadratna na području Osječko-baranjske u okviru pet velikih cjelina preostalo je samo još šest kvadratnih kilometara pregledati i očistiti. Nadaju se do kraja godine.
Krušarovski spominje kako su odradili jedan projekt u sklopu uređenja lugarnice u Edukacijsko-posjetiteljski centar u Podravlju i okolnog prostora na području Parka prirode Kopački rit.
– Inače, odrađeno je još četiri projekta i oni su također provedeni na području PP Kopački rit Specijalnog rezervata koji je u sklopu Regionalnog parka Mura-Drava. Treba spomenuti da je prilikom razminiranje pronađeno 6511 protupješačkih i protuoklopnih mina i različitih neeksplodiranih ubojitih sredstava. Sve je to povađeno tijekom razminiranja koje je trajalo 14 mjeseci i vrijednost razminiranja je bila 250 milijuna kuna. Sve se deminiralo uz sufinanciranje – 85 posto financija došlo je iz sredstava Europske unije Kohezijskog fonda, uz 15 posto sudjelovanja države – podsjeća Krušarovski.
Posljednjih šest kvadratnih kilometara minskih polja počet će se deminirati u srpnju
Krušarovski
Cilj je, dodaje on, Hrvatsku odnosno Osječko-baranjsku županiju u što kraćem vremenu očistiti od mina. Krušarovski ističe da im je ovdje preostalo još tijekom ove godine pet projekata razminiranja završiti i tada će Osječko-baranjska županija biti čista od mina.
Eksplozivna smjesa ubojita i nakon stotinu godina
upozorava Krušarovski
– Sada nam je preostalo još šest kvadratnih kilometara i sve se površine nalaze na području općine Bilje odnosno na području Parka prirode Kopački rit. Iako je močvarno područje razminiranje ide, koristeći sredstva, strojeve i ljude. Dakle, strojevi samo za pripremu površine i sječu bez diranja korijenskog sustava i narušavanja, radi zaštite prirode i biljnih vrsta. Radovi počinju od 15. srpnja pa cijenimo da će ko kraja godine najveći dio posla i završen. Ovi će se radovi odraditi duboko u ritu – najavljuje Krušarovski.
Ukoliko se preračuna po prethodno odrađenom poslu, ispada deset milijuna po kvadratnom kilometru pa bi onda „deminersko finale” koštalo 60 milijuna kuna.
Što znači prostor čist od mina u kojem se kao turistički aduti nude i prirodne ljepote ne treba kazati niti jednu riječ, ginulo su nakon rata od stajanja na mine bezrazložno i građani i demineri. Opasnost koja vreba iz zemlje i sada su mine koje su i toliko godina od postavljanja ubojite iako su na njih djelovale i prirodne promjene, kiša, snijeg…
– Mine su ovdje postavljane pod zemlju u površinskom dijelu na nekih dvadeset centimetara. Postoje određeni djelovodnici miniranja, ali površinu tretiramo kompletno u punoj širini i dužini i u dubini od 20 centimetara. Ukoliko ima kakvih spoznaja za dubinsko miniranje onda se i to odradi. Mine su apsolutno i dan-danas još ubojite. Svojstvo eksploziva i tih mina su vrlo dugovječne, aktivne 50 i stotinu godina od postavljanja. Eksplozivne smjese u tim minama i sada mogu burno reagirati i eksplodirati – upozorava Krušarovski.
