Zajednica povratnika Osječko-baranjske županije obilježila je danas 25. obljetnicu završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske. U Veteranskom centru u Osijeku prikazan je film “Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja” te predstavljeno drugo, prošireno izdanje knjige “Zaboravljena pobjeda razumom” Branka Peka, koju su priredili i uredili dr. Sandra Cvikić, akademik Josip Miličević, Nada Arbanas i Nenad Grgurica.
Održala se i tribina na kojoj su sudjelovali svjedoci toga vremena. Jedan od njih bio je i Ladislav Bece, načelnik PU osječko-baranjske.
“Proces mirne reintegracije bio je izuzetno zahtjevan proces. Na tisuće građana se vraćalo na područje na koje nismo znali što će zateći, gdje je nešto minirano. Imali smo i situacije gdje su se građani vraćali u svoje kuće, a u njima je već netko živio. Zadaća policije u tim trenutcima bila je osigurati i sigurnost povratnika kao i onih koji su tamo već živjeli. Mirnu bih reintegraciju ocijenio jako dobro. Ono što mi kao policija i dalje intenzivno radimo su ratni zločini koji su se dogodili na tim područjima. Tako smo unazad godinu dana razriješili 48 kaznenih djela i uhitili dvije osobe. Uz to intenzivno radimo i na pronalasku nestalih,” zaključio je Bece.
“Narod je imao veliku želju za povratkom. Čekali su da krene obnova i vratili su se u velikom broju. Kao sudionik mirne reintegracije prvo sam mislio da neće uspjeti međutim uspjeli smo.
Čak je možda danas sigurnije ovdje nego u Zagrebu i drugim dijelovima Hrvatske,” rekao je Ladislav Ferenc, prvi načelnik Općine Ernestinovo 1997. godine.
“Ono što se dogodilo poslije toga i ono što se dan danas događa zapravo još nije završeno jer se ljudi nisu reintegrirali do kraja. Prvi i glavni problem je naknada ratne štete. To pitanje nije niti otvoreno. Također pitanje ratnih zločina. Zločinci se šetaju ovdje, a nisu procesuirani. Imamo još uvijek i velik broj nestalih ljudi za koje ne znamo gdje su im kosti,” rekao je Branko Pek, predsjednik Zajednice povratnika Osječko-baranjske županije.
On je istaknuo kako su deseci tisuća hrvatskih prognanika na današnji dan postali hrvatski povratnici, odnosno slave ovaj dan kao drugi rođendan.
