Udruga uzgajivača crne slavonske svinje “Fajferica”, dobit će svoje novo i stalno sjedište u Antunovcu, preko puta Pustaraškog ćoška kojeg izrađuje udruga Korijeni pustare. Odlična je to sinergija jer obje udruge baštine tradiciju pustara, a crna slavonska svinja nastala je upravo na pustari.
To je najavio predsjednik Udruge Fajferica od osnutka 2011. godine Dominik Knežević na skupšti Fajferice održanoj u selu Antin, a nazočnima su o projektima Korijena pustare govorili autorski dvojac Branko Vadlja i Ivan Kastel, predstavivši monografiju koju su napisali i izdali te o “muzeju in situ” na kojem će objediniti artefakte nekadašnjih pustara koje su postojale južno od Osijeka, tik do lokacije budućeg Centra slavonske crne svinje Udruge Fajferica.
Pasminu je na pustari Orlovnjak u 19. st., pažjivim križanjem uzgojio barun Karl Leopold Pfeiffer
Zgodno je bilo čuti sve o kvaliteti i blagodatima u ishrani ljudi mesom crne slavonska za razliku od onog mesa “svinja nastalih na stolu” križanjima, a zanimljivo je bilo čuti i poduzetniku koji planira otvoriti fajferičin fast food. No, o tom jedinstvenom poduhvatu ćemo drugom zgodom, možda već na Đakovačkim vezovima.
O trendovima uzgoja i isticanja brenda slavonske crne svinje govorio je Dominik Knežević iz Viljeva, nositelj gospodarstva u OPG Dominik Knežević, podsjetivši kako Fajfericu čine 54 uzgajivača pasmine koja je prije 150 godina bila top masno-mesna pasmina s intermuskularnom masnoćom važnom za suhomesnate proizvode, masti i svježe meso za restorane.
– Centar je projekt s javnog poziva resornog ministarstva za financiranje infrastrukturnih projekata za svojevrsna uzgojna udruženja i organizacije. Osječko-baranjska županija je prepoznala nas kao buduće korisnike. Mi smo dobili zadatak da pronađemo lokaciju, najlogičnije i najidealnije bi to bilo, kako je i Branko Vadlja spomenuo, na širem vlastelinstvu Orlovnjak pa smo u kontaktu s načelnikom Antunovca Davorom Tubanjskim došli do saznanja da postoji točna lokacija gdje su oni kao Općina Antunovac htjeli obilježiti i naznačiti crnu svinju u Orlovnjaku u općini Antunovac pa se ideja spojila i svima olakšala realizaciju ideje. Govorim o izradi projektne dokumentacije, a ovih dana je na red došla i građevinska dozvola i nadamo se da će projekt biti realiziran kroz par godina. Jer nama je vrlo bitan budući da nam je sjedište u Đakovu pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji a htjeli bi se osamostaliti. Lokacija je jako dobra za terenski posao jer pokrivamo s te lokacije Osječku i Vukovarsku županiju gdje je najveća koncentracija crne slavonske svinje – kaže Knežević.
No, ni to nije sve, u Antunovcu bi bio spoj povijesti, s muzejom Korijena pustare, uzgoja, s Fajfericom kao strukovnom udrugom, i znanosti s planiranim stočarskim pokušalištem Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek koji bi se, postoji ideja, gradio nedaleko u istoj ulici.
– Time bi riješili problem smještaj određenog broja nerasta za umjetno osjemenjivanje. Svako gospodarstvo ima minimalno jednog svog nerasta, a kroz pokušalište bi i njima bilo dobro za istraživanja i mi bi riješili problem. Mi smo usko strukovno uzgojno udruženje koje surađuje s FAZOS-om, Veterinarskim fakultetom Zagreb i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom. Inače, crna slavonska svinja je stabilna pasmina, više nije kritično ugrožena, broj im se kreće od dvije do dvije i pol tisuće komada, za razliku od prije 20 godina kada ih je bilo od 150 do 200 jediniki, spriječeno je izumiranje pasmine na malim gospodarstvima- pojasnio je Knežević dodajući da se sve više prerađuje u suhomesnate proizvode.
SEOSKA PRIJESTOLNICA ANTIN
Davor Adžić, načelnik Općine Tordinci, pozdravio je okupljene u Antinu u LD Šljuka gdje je održana sjednica “Fajferice”. Kazao je da je ovo bila odlična prilika da se Antin promovira kao Seoska prijestolnica Vukovarsko-srijemske županije, a ovo je bila prva aktivnost u sklopu tog projekta kojemu je cilj da se selo Antin u općini Tordinci predstavi kao malo mjesto koje mnogo ljudi nikada nije posjetilo i ne znaju kako se i koliko lijepo živi u njemu. Bila je ovo prigoda da se razgleda i cijeli Antin u kojem su se za goste pobrinuli kumovi kuhari koji kažu da se znaju od pete godine a nikada jedan drugome nisu uputili ljutu riječ, ali im je zato čobanac bio vrlo ukusan i pristojno ljut.
