Hrvatska je lijepa i bogata zemlja, i uvijek će u njoj netko živjeti, samo je pitanje tko – mi ili netko drugi – pitanje je to kojim se na zajednički nazivnik može svesti sve ono što se govorilo na okruglom stolu u Osijeku pod nazivom “Lokalna zajednica po mjeri čovjeka”, koji je otvorio dr. sc. Klaus Fiesinger, regionalni direktor za jugoistočnu Europu Zaklade Hanns-Seidel-Stiftung.
Na znanstveno-stručnom okruglom stolu sudjelovali su predsjednik Gradskog vijeća Osijeka Vladimir Ham, ekonomistica i bivša ministrica uprave, dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, demograf, dr. sc. Dražen Živić, profesor upravnog prava s Pravnog fakulteta Osijek, prof. dr. sc. Boris Bakota, Željko Cickaj, načelnik Općine Bilje, koja je istaknuta kao primjer dobre prakse u demografskim i drugim razvojnim mjerama, te moderator Tomislav Levak, predavač na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Živić smatra da lokalne zajednice najbolje prepoznaju što je građanima potrebno i rijetki uspijevaju takve politike ponuditi, a na državi je da dobre projekte prepozna i potiče.
“Dubina demografske i populacijske krize i složenost uzroka je takva da se ne može malim koracima, slabim i necjelovitim mjerama, rekao bih s ‘figom u džepu‘, riješiti. Upravljačke se strukture moraju pokrenuti da se uspore negativni demografski trendovi. Zapostavljanje tog pitanja osjetit će se tek nakon 20 – 25 godina. Možda zvučimo katastrofično, ali valja o tome javno govoriti radi senzibiliziranja javnosti, poticanja politike da to pitanje shvati kao nacionalno strateško pitanje i da sve javne politike usmjeri demografskoj revitalizaciji.”
Za uspjeh i obavljanje javnih poslova potrebni su, smatra Jurlina Alibegović, financijska i fiskalna samostalnost općina, gradova i županija, a koja je izrazito niska. “Općine i gradovi mogu odlučiti o samo jednom lokalnom porezu – onom za korištenje javnih površina, a županije ne mogu ni o jednom lokalnom porezu jer ih sve ograničava središnja država. Dok nema političke volje, ne može se ništa napraviti”, smatra ona.
Cickaj je rekao kako su kao jedinica lokalne samouprave uspjeli biti rijedak primjer stvaranja mjesta ugodnog življenja i po mjeri čovjeka. Sustavnim radom stvaraju uvjete za ostanak stanovnika, te imaju pozitivne elemente demografije i ukupnog razvoja – kako gospodarskog tako i infrastrukturnog, te napose napredak opće zajednice. Grad Osijek dobar je primjer jer puno radi, kazao je Ham, na boljitku zajednice, da bude primamljiva za doseljavanje i da se ne iseljava, ali napominje da puno toga i nije u moći, domeni, gradske uprave. Ali stvaraju uvjete lagodnijeg života.
