Trideset godina od neprijateljskog postavljanja mina tijekom rata mine i dalje prijete. S ciljem podizanja svijesti o minskim opasnostima MUP Ravnateljstvo Civilne zaštite stalno upozorava na opasnosti a nebrojeni su edukacijski programi za školsku djecu, studente i lokalno stanovništvo koje živi u području nekadašnjeg razgraničenja. Na tragu toga je MIS portal – web aplikacija koja omogućuje uvid u minski sumnjiva područja u Hrvatskoj, a kao takav geoinformatički sustav, koji uključuje prikaz i položaj znakova upozorenja, jedinstven je u svijetu.
Dobro je što je na pojedinim područjima opasnih sve manje, primjerice u Osječko-baranjskoj županiji je preostalo još 6 kvadratnih kilometara deminirati u Kopačkom ritu pa da Županija, kako navodi Dubravko Krušarovski iz HCR-a, ove godine bude bez mina. Čišćenje Kopačkog počinje u srpnju.
Prema informaciji HCR-a i dalje je područje od četrdesetak gradova i općina “zagađeno” minama u Hrvatskoj. Čišćenjem i upozoravanjem se značajno smanjio broj žrtava – od 1991. godine kada je stradalo 266 ljudi do 2020. godine s jednom žrtvom. Kroz sve se te godine, posebice devedesetih, broj kretao i do zastrašujućih 345 osoba 1995. godine a tek kasnije smanjio na dvocifrenu brojku. Bilo je godina i kada nije bilo žrtava tijekom godine.
Državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Žarko Katić navodi da bi se do 1. ožujka 2026. trebalo očistiti preostalih 170 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora u cijeloj državi.
Katić je predstavljajući u Saboru prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Hrvatske upozorio na opasnosti od mina te apelira na planinare, lovce i izletnike da poštuju oznake i ne ulaze u opasna područja.
Od 1998. do 2022. za razminiranje je utrošeno milijardu eura, a do 2026. potrebno još oko 240 milijuna eura
državni tajnik MUP-a Žarko Katić
Stoga HCR upućuje da se informacije s digitalnim kartama minski sumnjivih područja u Hrvatskoj vide na: https://misportal.hcr.hr/.
Minskoj opasnosti izloženo je 3,7 posto stanovništva, posebno u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Karlovačkoj županiji, gdje su najveće površine minski sumnjivog prostora, a riječ je najvećim dijelom o brdsko- planinskim i šumskim područjima.
Od 1998. do 2022. za razminiranje je utrošeno milijardu eura a do 2026. potrebno još oko 240 milijuna eura, odnosno oko 80 milijuna eura godišnje, a sredstva su, kazao je Katić, osigurana u državnom proračunu i u sklopu programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027.
Razminiranjem se u Hrvatskoj bavi 40 pravnih osoba akreditiranih za razminiranje, 397 pirotehničara, te 100-tinjak pasa i 40-ak strojeva za detektiranje mina. Katić smatra da je još ogroman posao pred njima, ali je siguran da ga mogu obaviti. Koliko je opasno Katić je naveo statistike da je od 1996. do danas evidentirao 607 stradalih osoba od mina od čega su smrtno stradale 204 osobe među kojima je 38 pirotehničara. Državni tajnik Katić navodi da se razminiranje ne može raditi cijele godine, posebice kada su snijeg, poplave i blato.
