Postoji li život na drugim planetima, što su crne rupe, skriva li američka vlada podatke o vanzemaljcima…. sve te zagonetke o svemiru teško su dokučive običnom čovjeku, ali jedu može vidjeti sam svojim očima ukoliko podigne glavu upravo večeras prema zvjezdanom nebu.
Zagleda li se dobro zamijetit će gosta naše galaksije – Zeleni komet. Vidljiv je i golim okom, ali odlazi i više se neće vratiti.
Komet, kojeg su astronomi prvi uočili prošlog ožujka kada je proletio pored Jupitera, trenutno je vidljiv u zviježđu Malog medvjeda, gdje je bio do 29. siječnja. Između 30. i 31. siječnja odletio je 10-ak stupnjeva od Sjevernjače. “Sva navedena zviježđa trenutno su visoko na nebu i dobro vidljiva”, pojasnio je za Slovensku tiskovnu agenciju predsjednik Astronomskog društva Orion Igor Žiberna.
Zeleni komet došao je iz pravca Jupitera, posljednji je puta bio u Sunčevom sustavu prije 50.000 godina
Komet C/2020 F3 Neowise ovaj se tjedan najbliže približio Zemlji – na 103 milijuna kilometara. Može se naći u zviježđu Velikog Medvjeda ili ispod Velikog Medvjeda nakon 22 sata. Vidljiv je golim okom do kraja mjeseca, a onda vjerojatno više ništa. Ako ne dođe do kolapsa čovječanstva, moći će ga ponovno vidjeti tek za nekih pet-šest tisuća godina.
Komet je ovdje vidljiv od prosinca boljim dalekozorom. Bio je dobro vidljiv i prošli tjedan, kada je ujutro bilo malo vedrog neba, no u posljednje vrijeme oblačno vrijeme otežava pregled. Trenutno je komet na rubu vidljivosti golim okom, “naravno s tamne lokacije gdje nema svjetlosnog zagađenja” , kaže Žiberna.
Komet, znanstvenog imena C/2022 E3 (ZTF), prvi je put opažen na kalifornijskom zvjezdarnici Palomar kroz program Zwicky Transient Facility koji mapira svemir. Očekivalo se da će se komet najviše približiti Suncu 12. siječnja, a najbliže će Zemlji biti 1. veljače.
Znanstvenici su izračunali da je ovaj komet posljednji put prošao pored Zemlje prije otprilike 50.000 godina, što je procijenjeno orbitalno razdoblje temeljeno na podacima o godini kometa. Nakon što napusti Sunčev sustav, zbog prirode svoje orbite, vrlo vjerojatno se u njega više nikada neće vratiti.
Komet se sastoji od leda i prašine sa zelenkastom aurom, a promjer mu se procjenjuje na oko jedan kilometar, objasnio je Nicolas Biver, astrofizičar na Pariškom opservatoriju, prenosi AFP. To znači da je puno manji od kometa Neowise , posljednjeg kometa vidljivog golim okom, koji je proletio pored Zemlje u ožujku 2020., i Hale-Boppa, koji je proletio pored Zemlje 1997. i imao promjer od oko 60 kilometara, piše i Slovenska tiskovna agencija.
Za bolje promatranje Zelenog kometa opremljen je opservatorij u Dalju u Kulturno-znanstvenom centru Milutin Milanković.
Ovaj astronomski opservatorij teleskopima otvara pogled u Sunčev sustav i međuzvjezdani prostor. Opservatorij je kompjutoriziran i vrlo dobro opremljen kvalitetnim kamerama te omogućava nesvakidašnje edukacije, a Centar ima i jedinstvenu Svemirsku sobu s brojnim modelima koji čovjeku jasno daju predodžbu o njegovu mjestu u svemiru, odnosno prostoru i vremenu.
