Dok se neki svako malo čude pojavama prirode, ciklusi mijena su normalni, priroda zna svoje. Oduvijek je čovjek želio urbanizirati prostor i prirodu okrenuti na svoju stranu, prilagoditi je svojim potrebama, a to ponekad pravi poteškoće. Tako je i s vodostajima. Tako da je odgovor na pitanje, koje si postavljamo dok gledamo s obale kako rijeka iscrtava predivne prirodne vedute po svom koritu, je li normalno da je Drava niska glasi – jeste.
Zabilježeno je da je na Valentinovo, kada je ljubavi bilo više, Drave u koritu bilo značajno manje u samo 24 sata. Naime, vodomjerna letvica od dan prije i dan nakon Valentinova, dakle 13. i 15. veljače, posušila se na skali koja podjeljcima pokazuje čak 32 centimetra nižu razinu. Prema podatcima vodostaja za Dravu – Osijek (DHMZ), vodostaj je opao s minus 56 na minus 88 centimetara.
Drava oscilira, potvrđuju to podatci mjerenja, i po nekoliko centimetara gore-dole na satnoj razini. Danas se prijepodne vodostaj ustalio na minus 87 centimetara.
Ljetos je na Dravi u Osijeku bio izmjeren povijesni minimum vodostaja od minus 170 centimetara, rijeka je billa niža dva centimetra od prijašnjeg povijesnog minimuma od kada se mjeri i pamti. Naišli smo na podatak da se mjerenja provode od daleke 1827., a minus 168 centimetara zabilježeno je 2003.
Za razliku od situacija kada se rijeka prelije preko urbane infrastrukture, kakva je primjerice osječko šetalište na lijevoj obali, pa se alarmiraju sve službe da budu u pripravnosti protiv poplava uz dravski tok – niže razine prave druge probleme u životnim staništima životinja, ali i u gospodarstvu. Evo, ide vrijeme dolazaka kruzera, a niski vodostaj Drave znači da bi mogli imati poteškoća pri ulasku iz Dunava odnosno u plovidbi Dravom. Komercijalna plovidba je otežana. Problemi nastaju i u riječnom transportu rasutih tereta. A Osijek upravo radi novu riječnu luku.
O problemu riječnog prometnog koridora nedavno govorio i osječko-baranjski župan Ivan Anušić govoreći o Osijeku kao sjecištu važnih prometnih koridora koji su preduvjet razvoja ovog dijela Hrvatske i Osječko-baranjske županije.
Naglasio je problem neplovnosti koji je još uvijek neriješen – produbljivanje korita rijeke Drave, ali i Save i Dunava. Drava ima problem kada su niži vodostaji i to se mora riješiti. Taj se problem, podsjeća Anušić na doba kada se gradio Koridor 5C, uspjelo riješiti interventnim dobivanjem suglasnosti na čišćenje korita rijeke Drave i vađenje pola milijuna kubika pijeska. “Time taj problem tada jednokratno i kratkoročno riješen, ali u budućnosti ćemo imati problem, mora se kontinuirano održavati plovnost Drave, odnosno čistiti njezino korito”, kazao je župan Anušić.
